Bogatu vinogradarsku i vinarsku tradiciju kutjevačkog kraja prihvaća Vlado Krauthaker, ing. agronomije, enolog i od 1992. godine vlasnik Vinogradarstva i podrumarstva Krauthaker. Pri osnutku vinarija je u posjedu imala 1 hektar nasada vinove loze, a 2020. godine površine pod našim nasadima iznose 45 hektara. Još 65 hektara imamo ugovoreno kroz kooperaciju s privatnim proizvođačima.

Vinogradarstvo i vinarstvo Krauthaker posebnu pozornost posvećuje domaćoj autohtonoj sorti graševini koja često osvaja medalje na sajmovima i izložbama vina. Kao važnu odrednicu vlastite proizvodnje ističemo uzgoj vinove loze po eko principima te kontinuitet kvalitete.

Kvalitetu i uspješnost naših vina najviše opisuju mnogobrojna odličja dobivena na svjetski priznatim natjecanjima i ocjenjivanjima vina.

Čarolija boja, okusa i mirisa utkana je u našu cjelokupnu vinsku ponudu u kojoj se nalaze i vina kasnih i izbornih berbi. Eksperimenti i naša želja da u vinograde i podrum vratimo tehnike koje su se koristile prije više od 100 godina ugodno nas iznenađuju. Potvrda je to i daljnji poticaj našoj praksi uzgoja grožđa po ekološkim principima i u skladu s onime što nam govori priroda. U skladu s time, poslove obrade zemlje i vinove loze obavljamo kako se to nekada radilo – s konjima.

Vino je uistinu čudesan proizvod. Toliko je detalja i nijansi koje utječu na konačni ishod koje treba obaviti vinogradar i vinar. No ono na što vinogradar ne može utjecati je priroda. Tijek vinogradarske godine teško je predvidjeti, a zadnjih godina svjedoci samo naglih promjena i ekstremnih vremenskih uvjeta kada se zna dogoditi da se u jednom danu izmjene sva četiri godišnja doba. Zato je za konačni rezultat potrebno iznimno iskustvo i znanje. Često je za vrhunsko vino presudno u pravom trenutku prepoznati što nam priroda govori.

Vina redovito izlažemo na izložbama i sajmovima u Hrvatskoj i svijetu. Njihovu kvalitetu potvrđuju medalje i priznanja struke na mnogobrojnim ocjenjivanjima vina. Uz nagrade za Graševinu, s ponosom ističemo Chardonnay s položaja Mitrovac koji je dobitnik zlatne medalje na natjecanju Chardonnay du Monde 2002. godine. Ističemo i zlatnu medalju za Chardonnay Rosenberg 2004, te srebra za Sauvignon 2005 i Graševinu 2006 na Challenge International du Vin 2007. godine. Vino Sauvignon 2005 bilo je izabrano kao jedino vino iz Hrvatske koje je točeno u prvoj klasi na letovima aviokompanije Lufthansa.

U organizaciji revije Svijet u čaši Vlado Krauthaker izabran je 2002. i 2006. godine za najboljeg vinara Hrvatske. Vlado Krauthaker proglašen je i Vinskim vitezom 2009. godine.

Vinogradi Krauthaker nalaze se na 45,3° paraleli na onoj istoj na kojoj se idući prema zapadu nalaze vrlo poznata vinogradarska područja: Istra, Piemont, Val du Rhone, Bordeaux i Oregon.

Vinogradi u kojima beremo grožđe smješteni su u Vinogorju Kutjevo, na osunčanim južnim padinama Krndije. Visinska razlika u vinogradima je između između 200 i 300 metara. Uz godišnje padaline koje se kreću od 500 do 800 mm kiše po četvornom metru – klima, podneblje i vremenski uvjeti pružaju izvrsne uvjete za ekološki uzgoj vinove loze. Veliki šumski sklopovi Krndije i Papuka štite vinorodne položaje smještene u Venju, Hrnjevcu, Vetovu, Mitrovcu, Kutjevu i drugdje od ponekada i tijekom ljeta oštrih sjevernih vjetrova.

Požešku dolinu te obronke Krndije i Papuka za uzgoj vinove loze prepoznali su još Iliri, a cisterciti koji su na ova područja došli početkom 13. stoljeća u Kutjevu su 1232. godine osnovali vinski podrum, koji je danas najstariji vinski podrum u Hrvatskoj. U Požeškoj kotlini zadržavali su se i Rimljani koji su prepoznavši kvalitetu i izdašnost plodne slavonske zemlje kotlinu nazvali Zlatna dolina (Vallis Aurea).

U dalekoj prošlosti Požešku dolinu prekrivalo je Panonsko more, a padine Krndije, Papuka i lokacije naših vinograda u to su vrijeme bile pjeskovite plaže, dok su Panonskim morem plivala morska bića čiji se fosili danas pronalaze na mnogobrojnim arheološkim nalazištima.

Pjeskovito tlo na većim visinama, siromašno humusom, nastalo na sedimentnim stijenama tijekom vegetacije u srpnju, kolovozu i rujnu grožđu pruža idealnu toplu podlogu. Tlo je često kamenito i ilovičasto što s ispodprosječnom količinom oborina zahtjeva kako iskustvo tako i veliko znanje. Tlo se isključivo gnoji stajskim gnojem, a gustoća nasada je 7.000 do 10.000 trsova po hektaru što čokotu daje životni prostor od cca 1,4 četvorna metra.

Pjeskovito tlo na većim visinama, siromašno humusom, nastalo na sedimentnim stijenama tijekom vegetacije u srpnju, kolovozu i rujnu grožđu pruža idealnu toplu podlogu. Tlo je često kamenito i ilovičasto što s ispodprosječnom količinom oborina zahtjeva kako iskustvo tako i veliko znanje. Tlo se isključivo gnoji stajskim gnojem, a gustoća nasada je 7.000 do 10.000 trsova po hektaru što čokotu daje životni prostor od cca 1,4 četvorna metra.

Specifičnosti kasnih berbi ogledaju se u tome što se u grožđu ostavljenom na trsovima razvijaju dodatni šećeri, arome i mirisi. U kasnim berbama grožđe se bere kada je potpuno zrelo, a mošt sadrži najmanje 94° Oechsla.

Priča s izbornim berbama te izbornim berbama prosušenih bobica još je posebnija. Grožđe u izbornim berbama brižno je birano, a mošt sadrži najmanje 105° Oechsla. Mošt grožđa u izbornim berbama bobica nastaje tiskanjem prezrelih i plemenitom plijesni napadnutih bobica, dok mošt sadrži najmanje 127° Oechsla. Izborna berba prosušenih bobica, kao što ime i kaže, berba je u kojoj su posebno birane bobice prosušene te čiji mošt sadrži najmanje 154° Oechsla.

Unatoč promjenjivoj mikroklimi na našoj Krndiji, vinova loza izvrsno uspijeva. Autohtona sorta graševina u takvim uvjetima dolazi do punoga izražaja – beremo ju osim u redovnoj berbi i u svim ostalim berbama – kasnim i izbornim. Svako od tih vina je specifično na svoj način, a na sklad okusa, boja i mirisa utječu i mikrolokacije vinograda. Tako, recimo, graševine s mikrolokacija Vidim, Pomale ili Mitrovac, svaka za sebe nosi posebnosti lokacije, podneblja i mikroklime koja vlada na tom području tijekom vinogradarske godine.

Vina Krauthaker cijenjena su na području cijele Hrvatske, a inzistiranje na vrhunskoj kvaliteti dovelo je i do sve značajnijeg izvoza naših vina koja su na svoje vinske karte uvstili i neki od poznatih svjetskih restorana. Četvrtina proizvodnje za sada se izvozi u 17 zemalja: SAD, Englesku, Njemačku, Švedsku, Češku, Švicarsku, Rusiju, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Australiju, Sloveniju, Austriju, Francusku, Belgiju, Luksemburg i Nizozemsku.

Arheološki nalazi pokazuju da je Požeška kotlina bila omiljeno obitavalište Ilira, Kelta, Rimljana, Slavena i drugih naroda. Stanovnici Požeške doline uvijek su znali cijeniti i koristiti njene prirodne prednosti. Podrumarska djelatnost na ovim započinje dolaskom Cistercita 1232. godine na padine Krndije, gdje su se nastanili, razvili vinogradarstvo, osnovali podrum te utemeljili naselje Kutjevo.

Vinogradi o kojima skrbi obrt Krauthaker razasuti su na položajima reljefnih rebara krndijskog i papučkog podbrežja, dužine 52 km. To su Vidim, Mačevo brdo ili Rosenberg brdo, Mitrovac, Pomale, Vetovo, Podgorje, Gradine. Na Požeškoj gori tu je položaj Sv. Vid. Položaji su južno eksponirani i nalaze se na 200 do  400 m apsolutne visine,a od sjevernih su hladnih nepovoljnih utjecaja  zaštićeni visovima Krndije i Papuka. Ti divotni vinogradarski krajobrazni vidici protkani su šumarcima i stablima različitih voćnih i šumskih vrsta po svom potočnom udolju.

Eksperimenti i naša želja da u vinograde i podrum vratimo tehnike koje su se koristile prije više od 100 godina ugodno nas iznenađuju. Potvrda je to i daljnji poticaj našoj praksi uzgoja grožđa po ekološkim principima i u skladu s onime što nam govori priroda. Uz primjenu konjske sprege za obradu vinograda koriste se i ostali tradicionalni zahvati pri uzdržavanju vinograda koji se gnoje stajskim gnojem. Koristi se i tradicionalna tehnika proizvodnje vina kao u vremenima naših djedova, bez korištenja sumpora i drugih enoloških sredstava, tzv. macerirana ili »orange« vina.

Usporedo s rastom proizvodnih vinograda Vlado Krauthaker postupno je gradio svoj podrum, najprije u sastavu svoga doma ,a kasnije na prostoru gospodarske zone »Kamenjača« u Kutjevu. Ukupni kapacitet podruma iznosi  jedan milijun litara, s ukupnom površinom od  3.800 m2.Tehnološku opremu podruma čine suvremeni strojevi za primarnu preradu grožđa, doradu i finalizaciju vina koje svoje stadije dozrijevanja, od dorade do punjenja u boce prolazi u inox posuđu različite zapremine (65%) i u drvenim posudama, zapremine od 225 do 5.000 litara, izrađenih u slavonskoj hrastovini (35%). Nešto je i zemljanih posuda, tzv. qvevri.

Ova priča koja slijedi počiva i ostvaruje se u cjelovitosti svojega sadržaja na „ pučini valova vinogradarskog krajobraza“ Kutjevačkog vinogorja u obgrljaju smaragdnog zelenila bajkovite Krndije. Da, tu na domak, vinogradarskom i vinarskom tradicijom bogatog gradića Kutjeva, kao sastavnicom hrvatske nacionalne kulture.